Author Topic: Turbo punjac  (Read 1966 times)

zlogi

  • Member AK DPS Luka Zlogleđa 0+
  • Administrator
  • Ultra Member
  • *****
  • Posts: 3866
  • Suzuki Swift GTi
Turbo punjac
« on: 8. Rujan 2007, 02:31 »
?itaju?i tekstove o automobilima, vjerojatno ?esto nailazite na pojmove turbopunjenih, superpunjenih i atmosferskih motora. Potpuno obja?njavanje ovih pojmova zauzelo bi znatno vi?e mjesta od onog kojime raspola?emo, no ipak ?emo to poku?ati izvesti na kra?i i jednostavniji na?in



Ve? smo prije objasnili princip rada motora s unutarnjim sagorijevanjem. U osnovi, da bi motor radio potrebno je unutar cilindra stvoriti eksploziju smjese goriva i zraka.

Da bi uop?e do?lo do eksplozije, u cilindru se treba na?i dovoljna smjesa zraka i goriva. Ova smjesa kod atmosferskih motora u cilindar ulazi zbog razlike u tlakovima koji je, recimo tako, \'usisavaju\' putem jedne grane, a nakon eksplozije, ponovno zbog razlike tlakova istiskuju na drugi ventil.

No otkad je motora s unutarnjim sagorijevanjem in?enjeri i istra?iva?i unapre?uju njihove mogu?nosti. Jedno od prvih unapre?enja koje se logi?no nametalo bilo je pove?anje snage motora a da mu se ne mijenja zapremnina. Logi?an pristup ka?e da ?e eksplozija u cilindru biti ve?a i sna?nija te proizvesti vi?e rada ukoliko u njoj eksplodira vi?e smjese. Upoznajte puhala, odnosno punja?e...



Prvi turbopunja?i ugra?ivali su se u avione zbog problema koji je nastajao dok su letjeli na velikoj visini. Tamo je, naime, zrak rje?i i manje bogat kisikom, ?to je osiroma?ilo smjesu. Kao ?to znamo, kisik podr?ava gorenje, a bez kisika motori \'krokiraju\'. In?enjeri bi ih stoga opremali turbopunja?em, odnosno puhalom koje bi u cilindar guralo ve?e koli?ine zraka te na ovakav \'umjetan\' na?in odr?avalo razinu kisika potrebnu za gorenje.

Nije pro?lo dugo vremena i ista se tehnika primijenila i na automobile. Unutar punja?a nalazi se turbina koja se vrti na 150.000 okretaja u minuti, ?to je tridesetak puta vi?e nego ?to se neki motori mogu zavrtjeti. Ona preuzima zrak iz atmosfere i komprimira ga u cilindar. No turbinu ne?to mora pogoniti i ovdje nastaje najve?i problem koji je i glavna razlika izme?u turbopunja?a i mehani?kih punja?a, popularno zvanih superpunja?a.

Turbopunja?i kao pogon za rotaciju lopatica turbine koje grabe zrak koriste ispu?ne plinove ?to ih motor stvara sagorijevanjem. Ovdje nastaje prvi problem. Blokiraju?i jednostavan put plinova prema ispu?noj grani turbopunja?i tjeraju motor da radi protiv ve?eg povratnog tlaka, ?to donekle umanjuje snagu koju motor ostvaruje. Drugi problem je mogu?nost preuranjene detonacije smjese zbog velikih temperatura koje se posti?u pod visokim tlakom i rotacijama turbine, no rije?en je kori?tenjem ventila koji u trenucima prevelikog optere?enja otpu?taju dio plina te smanjuju tlak u sustavu.



Tre?i problem je famozna turborupa. Ona se pojavljuje pri svakom poku?aju naglog ubrzavanja, odnosno kada \'pri?epimo\' gas do daske. Turbo rupa se manifestira kao vrijeme odaziva turbine na gas a koje traje odre?eno vrijeme zbog inertnosti turbine i potrebe da tlak ispu?nog plina poraste u dovoljnoj mjeri da zavrti lopatice. Ovisno o masi i inertnosti turbine ovaj period, prije nego ?to osjetimo \'turbo potisak\', traje kra?e ili du?e.

Jedan od na?ina na koji se rje?ava problem turborupe jest kori?tenje turbine varijabilne geometrije, gdje se upotrebom krilaca ispu?ni plinovi efikasnije usmjeravaju prema lopaticama.

Drugi na?in je kori?tenje dva punja?a – manjeg i ve?eg. Manja i lak?a turbina je zbog ni?e mase ujedno i manje inertna te se koristi za prednabijanje pri ni?im okretajima, dok taj posao potom, kada tlak plinova dovoljno poraste, preuzima ve?a turbina.

Pritom valja razlikovati turbo-rupu od \'praga potiska\'. Naime, dok je turbo rupa vrijeme potrebno da se turbina zavrti, prag potiska je rotacijska zona pri kojoj je turbina efikasna obi?no od 2000 okretaja navi?e, a koju mnogi, ?esto gre?kom, nazivaju turbo-rupom.



Superpunja?i, s druge strane, rotiraju turbinu putem pogona direktno vezanog za radilicu. Oni nemaju problem s turborupama jer se proporcionalno vrte s radilicom pa je prirast snage konstantan. Ipak, njih mu?i jedan drugi problem. Generiraju veliku buku te uzrokuju znatno vi?u potro?nju u odnosu na turbopunja? sli?nih performansi.

Turbopunja?i danas predstavljaju najjednostavniji i najjeftiniji na?in pove?anja snage motora bez pove?anja zapremnine. Neki, kao primjerice Mitsubishi, uspijevaju iz dvolitrenog motora istisnuti nevjerojatnih 400 KS pomo?u turbopunja?a. No neki proizvo?a?i, poput BMW-a i Honde, izbjegavaju kori?tenje turbopunja?a na svojim benzinskim motorima, ali to je jedna sasvim druga pri?a.
Road is closed pizza boy find another way home! :D 
Time attack grobnik 2:13

Ne vozi brže nego šta ide!
GTi = Great Tiny Import