Sigurnije sa zimskim gumamaKontakt između ceste i automobila ostvaruje se preko automobilskih guma, odnosno na jednom relativno malenom dijelu dodirne površine između gume i ceste. Upravo ta kontaktna površina od presudne je važnosti za sigurnost upravljanja vozilom. Kada se mijenjaju kolnički uvjeti (odnosno koeficijent prianjanja guma na površinu kolnika) upravljivost vozila i efikasnost kočenja se narušava.
Dvojba Ima li potrebe zimi, umjesto ljetnih radijalnih guma koristiti zimske (bez obzira na to što kažu zakonske odredbe), a pogotovo ako kolnik nije prekriven snijegom?
Dakako Zimska je guma doslovno zimska, odnosno za korištenje zimi, ali ne samo za snježne uvjete. Zimske gume treba stavljati na vozilo tijekom zimskih mjeseci, bez obzira ima li snijega na cesti ili ne!!!
Zašto Zimske gume (nove) imaju uobičajenu dubinu profila od 8 mm te gotovo pet puta više odvodnih kanala i šara od ljetnih guma što im omogućuje učinkovitije izbacivanje i odvođenje vode postrance i iza gume.
Zimska guma ima do četiri puta bolji kontakt (ovisno o kvaliteti zimske gume) sa snježnom podlogom od ljetne gume.
Zbog smjese od koje su izrađene te strukture zimske gume, one su osjetno mekše od ljetnih, a na temperaturi ispod 7°C ljetne gume gube elastičnost odnosno postaju prekrute i zbog toga ne zadovoljavaju potrebita svojstva prianjanja. Poseban kemijski sastav zimske gume čini elastičnima i na niskim temperaturama, a kombinacija s odgovarajućim dubljim profilom čini gumu zaista potpuno sigurnom za zimsku vožnju. Ljetna guma je najučinkovitija na temperaturi (asfalta) iznad 25 °C, dok se na niskim temperaturama „plastificira“ pa nema dobra svojstva.
Najveća prednost zimske gume je bolje pokretanje, vođenje i kočenje na snijegu.
Zimska guma – ljetna guma Zimska se guma može prepoznati (pored nacrtane pahuljice sa strane gume) i po utorima. Za razliku od ljetnih i športskih guma zimska guma najčešće nema nikakve uzdužne kanale.
Postoji niz istraživanja o zimskim i ljetnim gumama. Činjenica je kako ljetne gume „drže bolje“ na suhom kolniku i u normalnim uvjetima, a da je zaustavni put pri brzini od oko 100 km na sat otprilike 15% do 30% duži nego kod ljetnih guma.
No treba znati podatak kako je kontakt između ljetne gume i snježnog kolnika, u odnosu na zimsku gumu, četiri puta slabiji.
Upravo zbog toga, zaustavni put kod zimske gume u zimskim uvjetima, vidno je kraći od zaustavnog puta ljetne gume u istim uvjetima. Što su temperature niže to je razlika vidljivija.
Ljetna guma zbog svojih svojstava zimi skliže i kad nema snijega, dok se s druge strane zimska guma, zbog svojih svojstava ljeti prekomjerno troši i gubi performanse za sljedeću zimu.
Tehnološki zimske su gume bitno uznapredovale, tako da šum koji pri kotrljanju proizvode takve gume je manji od buke koju proizvode neke ljetne gume, što znači da je buka u kabini automobila manja.
Pogrešno se misli kako je zbog zimskih guma i zbog većeg otpora kotrljanja povećana potrošnja pogonskog goriva. Otpor kotrljanja manji je kod zimskih guma što omogućuje manju (istina neznatnu) potrošnju. Potrošnja se zapravo povećava zbog niske temperature zraka zimi i zbog toga potrebne veće količine energije.
M+S gume (engl. Mud and Snow) To su gume čiji je profil posebno prilagođen za vožnju po blatu ili snijegu. Ova oznaka ne znači da se radi o gumama koje se koriste u svim uvjetima tijekom cijele godine (cjelogodišnje gume). Dakle, M+S gume ne moraju nužno biti zimske gume! To su gume čiji izgled šara (površina koja je u dodiru s cestom) sadrži minimalno 25% "praznina" (šara, utora).
Cjelogodišnje gume Postoje i cjelogodišnje gume. Na stranicama imaju oznaku i sunce i pahuljicu. Može se postaviti pitanje: kako to da nisu sve gume cjelogodišnje? Posve razumljivo, svaka je guma namijenjena posebnoj svrsi. Ljetna je guma ljeti uvijek bolja od cjelogodišnje, kao što je i dobra zimska guma bolja od cjelogodišnje zimi. Za kišu su pak najbolje kišne gume, koje imaju grublji profil od ljetnih, ali i mnogo manje šara, kanala i utora od zimskih.
Savjet • na vrijeme ljetne gume zamijenite zimskima, elastičnost vaših ljetnih guma popušta već od 7°C,
• zimske gume je uputno imati na drugim naplatcima, lakše je postavljanje po skidanju ljetnih guma,
• naplatci za zimske gume uputno je da budu od čelika, otporniji su na oštećenja i utjecaj soli i leda,
• ljetne gume koje ste skinuli spremite na suho, hladno i tamno mjesto,
• ljetne gume s naplatcima složite jedne na druge ukoliko ih ne možete složiti ili objesiti na zid svaku posebno,
• operite ih, odstranite kamenčiće i drugo iz šara, osušite i pazite da ne dođu u dodir s uljima ili nekim kemikalijama.
Dakle Neupitno je zamijeniti ljetne gume sa zimskima čim počnu zimski uvjeti (temperatura se trajno spusti ispod 7 0 C). Računajte na to da zimske gume zbog svoga sastava i materijala za izradbu održavaju mekoću pri izrazito niskim temperaturama, za razliku od ljetnih guma. Vi i vaši suputnici vozit ćete se znatno sigurnije.
Pazite da zimske gume budu propisno napumpane, čak je bolje da budu malo tvrđe nego da budu mekše. Postoji jedan stereotip, kako zimske gume trebaju biti manje napumpane zbog udobnosti i boljeg prianjanja, no na ovaj način guma se troši znatno brže, a stabilnost automobila je narušena, pogotovo kada je automobil opterećen.
Pogrešno je zimske gume metnuti zimi samo na pogonske kotače, što doduše omogućuje bolje ubrzavanje i izvlačenje iz snijega, no ujedno dovodi vozača i putnike u stalnu opasnost od izlijetanja s ceste zbog smanjene mogućnosti kontrole automobila u zavojima i pri kočenju. No, bolje išta nego ništa.
Zapamtite, zimske gume (kao uostalom i ljetne), treba po mogućnosti mijenjati svake dvije godine, pošto nakon toga gube svoju elastičnost.
Nikada ne kupujte „odležale“, protektirane ili polovne gume, jer nikada niste sigurni što kupujete.
Izvor:
http://www.sigurno-voziti.net/tehnika/tehnika09.htmautor:
Nenad Zuber
